Segrè (tal. [segrε'], engl. [səgrẹi']), Emilio (Gino), američki fizičar talijanskog podrijetla (Tivoli, 1. II. 1905 – Lafayette, 22. IV. 1989). Studirao tehnologiju na Rimskom sveučilištu (1922), potom fiziku, te doktorirao kod Enrica Fermija 1928. Bio je docent fizike (od 1932) na Rimskom sveučilištu, potom profesor u Palermu (1936–38). Od 1938. živio je u SAD-u, gdje je u Los Alamosu i Berkeleyu radio na problemima nuklearne fizike. Bombardiranjem molibdena neutronima dobio je tehnecij (1937), prvi umjetni kemijski element. Zatim je sa svojim suradnicima dobio elemente astat (1940) i plutonijev izotop 239Pu (1941). Objavio je radove o strukturi jezgre i uzajamnom djelovanju među subatomskim česticama. Sudjelovao u Projektu Manhattan. U suradnji s Owenom Chamberlainom u Bevatronu, akceleratoru čestica, otkrio je antiprotone (1955), za što su 1959. dobili Nobelovu nagradu za fiziku. Bio je član Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1952) i Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1973).
